Bob Dylan dobitnik je Nobelove nagrade za književnost u 2016. godini. Tako je odlučila Švedska akademija, a prema obrazloženju nagrade, književnog Nobela dobio je za kreiranje nove poetske ekspresije unutar velike američke pjesničke tradicije.

Američki pjevač, skladatelj i pjesnik Bob Dylan (pravim imenom Robert Allen Zimmerman) rođen je u Duluthu u Minnesoti 24. svibnja 1941. godine. Odrastao je u židovskoj obitelji srednje klase u gradu Hibbingu. Kao tinejdžer svirao je u raznim bendovima, a kako se njegovo zanimanje za glazbu produbljivalo, posebnu strast pokazivao je prema američkoj narodnoj glazbi i bluesu. Jedan od njegovih idola je folk pjevač Woody Guthrie. Na Dylana su također utjecali autori beat generacije, kao i modernistički pjesnici.

Bob Dylan jedan je od najvećih kantautora 20. stoljeća i kultna ličnost generacije 1960-ih godina. Često je kroz pjesmu izražavao bunt protiv politike i društvenih dogmi njegova vremena, govorio o problemima religije i vjere općenito, te pjevao o ljubavi. Najpoznatije su njegove pjesme »Blowin’ in The Wind«, »The Times They Are A-Changin’«, »Like a Rolling Stone«, »Just Like A Woman«, »All Along the Watchtower«, »Lay Lady Lay« i druge. Utjecaj Boba Dylana na rock glazbu je ogroman. Prvi je inzistirao na kvaliteti tekstova pjesama, a njegovo je pjevanje odškrinulo vrata drugim pjevačima s manje atraktivnim glasom (na primjer Louu Reedu).

Folk rock

Jedan je od prvih koji je svirao folk rock (na što ga je potaknula obrada njegove pjesme »Mr. Tambourine Man« grupe Byrds) te country rock i americanu (na albumima »The Basement Tapes« iz 1967./1975., »John Wesley Harding« iz 1968. i »Nashville Skyline« iz 1969.). Vlasnik je prvog dvostrukog albuma u povijesti (»Blonde on Blonde« iz 1966.), a njegove su tada još neobjavljene snimke s grupom The Band razlog nastanka bootleg albuma »The Great White Wonder« (1969.), prvog bootlega u povijesti rock glazbe. Svira gitaru, usnu harmoniku i glasovir. U četrdeset i pet godina umjetničkog rada objavio je 44 albuma među kojima su najzapaženiji »The Freewheelin’ Bob Dylan«, »Blonde on Blonde«, »Blood on the Tracks«, »Desire« te noviji »Love and Theft i Modern Times«.

Otvorenost Akademije

Uoči proglašenja ovogodišnjeg Nobela, Geoffrey Himes zapitao se u članku objavljenom na Pastemagazine.com je li Bob Dylan zaslužio Nobelovu nagradu za književnost. Autor podsjeća da su na ovogodišnjim kladionicama vodili Haruki Murakami, Ngugi Wa Thiong’o i Philip Roth, dok je Bob Dylan bio iza autora kao što su Joyce Carol Oates, Amos Oz, Thomas Pynchon i Milan Kundera. Geoffrey Himes smatra da Dylan ne bi smio dobiti Nobela kao pjesnik, jer većina onoga što je napisao – uključujući i njegova najbolja djela – nije pisano kao poezija koja će se čitati na papiru, nego kao stihovi koji će biti uglazbljeni i slušani u kontekstu glazbe.

Švedska akademija ipak je odlučila drugačije i pokazala svoju otvorenost prema umjetničkim formama koje izlaze iz okvira uskog poimanja književnosti. Podsjetimo i da je Bob Dylan koncerte u Hrvatskoj održao 13. lipnja 2008. na Radar festu u Varaždinu te 7. lipnja 2010. u Zagrebu. Hrvatski izdavači objavili su i neke knjige vezane uz Dylana: »Bob Dylan – spomenar 1953. -1966. (rijetke fotografije, rukopisi pjesama, audio CD i još mnogo toga) Roberta Santellija objavio je 2005. Algoritam; »Svako zrno pijeska – Albumi Boba Dylana 1962. – 2015.« Tonija Matošina objavila je 2015. Udruga Glazba iz Križevaca; »Kotrljajuća grmljavina – Putni dnevnik s turneje Boba Dylana« Sama Sheparda objavio je 2008. Šareni dućan.

Bob i Hrvati

Protiv Boba Dylana je 2013. godine u Parizu pokrenuta istraga zbog »javnog vrijeđanja« i »poticanja mržnje«, nakon što je Predstavničko vijeće hrvatskih udruga i zajednice Francuske podnijelo tužbu protiv njega. Ta organizacija tužila je Dylana zbog intervjua koji je u listopadu 2012. godine objavio časopis Rolling Stone, u izdanju na francuskom jeziku, a koji je preveden s engleskog, iz američkog izdanja tog lista. U tom intervjuu, koji se prije svega odnosi na njegovo povijesno angažiranje u pokretu za građanska prava crnačkog pučanstva, Bob Dylan je izjavio: »Ako imate Ku Klux Klan u krvi, crnci to mogu osjetiti, čak i danas. Isto kao što Židovi mogu osjetiti nacističku, a Srbi hrvatsku krv«.

Sud u Parizu tada je prihvatio tužbu kao osnovanu, a glavni tajnik hrvatske organizacije rekao je kako od glazbenika ne traži materijalnu odštetu, nego samo ispriku. Pariška sutkinja Marion Potier, kojoj je razmatrala taj slučaj, oslobodila je Dylana optužbi, uz zaključak kako je kantautor dao svoj pristanak za objavljivanje intervjua u američkom izdanju časopisa, ali ne i u izdanju na francuskom jeziku. Sutkinja je, međutim, naložila da prekršajni sud preuzme slučaj direktora nadležnog za objavljivanje francuskog izdanja časopisa Rolling Stone zbog javnih uvreda i poticanja mržnje. Bobu Dylanu je inače u Francuskoj dodijeljen orden Legije časti.

Komentari

komentara