Ulaznica je koštala 45 kuna, a u klubu nije bila prevelika gužva na koncertu Future Islandsa u KSET-u, u rujnu 2010. godine. Oni koji su došli uživo vidjeti mali indie bend iz Baltimorea, tada još nepoznat i sa samo tri godine staža iza sebe, pobratimljeni su tom iskustvom. U njemu skoro da je bilo nečeg religioznog – Sam Herring ponekad tako djeluje na publiku, kad pusti da mu se glas slomi pod naletom emocija pa načas izgleda kao debeli ranjeni dječak.
Šest godina kasnije, ulaznica za Future Islands košta i deset puta više, klubovi su im postali premali. Ali KSET je velik, baš zbog tog nepogrešivog njuha koji je prepoznavao divove u nastajanju i širom im otvarao vrata.


U četrdeset godina djelovanja, Klub studenata elektrotehnike nebrojeno je puta probijao granice, na različite načine. Okruglu obljetnicu obilježavaju ovih dana, bez puno pompe, jer im pompa ne treba. Hrvatska glazbena unija nagradila ih je prošlog tjedna nagradom Status za izniman doprinos hrvatskoj glazbenoj sceni.
– Iako su kroz KSET prošle generacije i generacije studenata, on nikada nije bio samo običan klub ili kafić, kaže Nikša Bratoš iz HGU-a.

Rasadnik kulture

Zbilja je tako. KSET je rasadnik kulture i mjesto žive kreacije: u njemu djeluje devet sekcija u kojima se studenti okupljaju oko zajedničkih strasti – fotografska, dramska, disko sekcija, čak i planinarska… Brucošijada FER-a koju organiziraju zapravo je odličan mali festival s pomno biranim bendovima. Tristo aktivnih članova radi na tome da ovo kultno mjesto, unatoč razumljivim oscilacijama, stalno gura dalje. A sve to volonterski.
Priča o KSET-u počela je još 1969. godine kad je u bivšoj državi osnovan Studentski savez fakulteta. Sedam godina kasnije, Klub studenata elektrotehnike počeo je djelovati u derutnom prostoru nekadašnje kotlovnice. Neugledna zgrada, izmještena izvan fakulteta u veliko dvorište sa skladištima, izgubila je svrhu kad je faks priključen na toplanu. Kotlovnicu u Unskoj oživio je prvi voditelj kluba Emir Hadžiahmetović, tada mladi student iz Sanskog Mosta, a kasnije sarajevski inženjer koji je za vrijeme rata emigrirao u Sjedinjene Države i danas je tehnički direktor televizije WIS iz Južne Karoline.
– To je bilo vrijeme kolektivizma i vrijednosti koje je proizvodio. Nedostajao je prostor za razvoj socijalne inteligencije kroz pristup uvažavanja individualnih vrijednosti. Studentski dom, fakultet, Studentski Centar bili su svakodnevnica. Socijalni život se odvijao – in person. Nije bilo kompjutera, interneta, smart telefona ili društvenih mreža. Bilo je teško izbjeći totalitarnu kulturu, prisjeća se Hadžiahmetović, kojemu je u trag ušao portal Lupiga.

Ljudovati kao slobodni ljudi

Da se iz prazne kotlovnice izrodi klub, a bez dinara na raspolaganju, trebalo se dovijati kreativnim načinima suradnje. Entuzijazam je bio katalizator – Hadžiahmetović je okupio ljude s drugih fakulteta, uključujući i nečijeg rođaka koji je studirao arhitekturu, da udruženim snagama i vizijom stvore klub. Adaptacija je išla na ho-ruk. Alkohol se isprva nije smio točiti, dijelio se »ispod banka«. Prilaz klubu bio je neasfaltiran pa su ga fine cure s ekonomije zaobilazile kad bi padala kiša – da se ne izblatnjave. U Zagrebu u to vrijeme i nije bilo bogzna kakvih punktova za smislenu socijalizaciju, oslobođenu sjene totalitarističke kontrole.
– KSET je postao prostor gdje smo mogli googlati i mnogo prije Googlea, ljudovati kao slobodni ljudi, ističe prvi voditelj KSET-a.
Zanimljiva je priča o prvom koncertu koji je ikad održan u klubu. Bilo je to 1977. godine, u Unskoj je nastupio američki bend World Third. Članovi benda lunjali su Zagrebom, izgubili su pasoše, pa su slučajno naletjeli u KSET. Veterani koji pamte taj koncert kažu da je bio eruptivan.
Sluh za pomaknuto, avangardno u umjetnosi KSET-ovci su iskazali i u legendarnom performansu Toma Gotovca, kad se na tadašnjem Trgu Republike skinuo gol. Stotinjak KSET-ovaca došlo ga je podržati fućkanjem.

Entuzijazam i ljubav

U dosadašnjoj povijesti KSET-a najveće zasluge za kvalitetu i kontinuitet glazbenog programa ima Mate Škugor. Danas slovi za jednoga od najboljih menadžera u kulturi. Dobre bendove koji su nastupili u KSET-u teško je pobrojati, a za dobar dio zaslužan je Škugor. Tu je Azra, Gustafi, Let 3, Marky Ramone and The Speedkings, KUD Idijoti, Tamara Obrovac, Pips, Chips & Videoclips, Jimmy Stanić, Mars Volta, Richard Dobson, The Bambi Molesters, Vještice, Električni orgazam, Zabranjeno Pušenje, Partibrejkers, Vlada Divljan, Edo Maajka, TBF, Marčelo, S.A.R.S….
U kojem će se smjeru dalje kretati KSET? Entuzijazam i ljubav njegovih članova obećava nastavak ove moćne priče o klubu u kojem se kroz glazbu, umjetnost, kreaciju, slavi sloboda. No, ta je sloboda prošog tjedna poljuljana kad su snage krim i interventne policije bez osobitog razloga i povoda izvršile pretres kluba i posjetitelja, na vrlo agresivan i neprimjeren način. Bilo je to za vrijeme koncerta grupe Svemir koja je u KSET-u provomovirala novi album.

Sigurne zone

HGU, strukovno udruženje glazbenika, koje okuplja više od 5000 članova, prosvjedovalo je protiv tog čina. Obratili su se Vladi.
– Prostori održavanja kulturnih sadržaja mjesta su na kojima umjetnici predstavljaju plodove svog rada, sigurne zone umjetničkog djelovanja i, na kraju krajeva, mjesta koja stvaraju i održavaju društveni život naših građana. Ona nikako ne smiju postati mjesta straha, terora nad građanima i agresivnog nametanja reda jer za to, naprosto, nema nikakvog povoda. HGU podržava vladavinu zakona i reda, mjere kontrole i poštuje rad policijskih snaga, ali smatramo da ovaj incident u klubu KSET nikako ne spada među uobičajene načine na koje policija osigurava red i mir ili štiti svoje građane, stoji u priopćenju HGU-a koji su potpisali članovi Presjedništva HGU-a Nikša Bratoš, Mirela Priselac Remi, Olja Dešić, Neven Frangeš i Paolo Sfeci.
– Širi se atmosfera straha i nesigurnosti u kojoj se svaki građanin može zapitati krše li se njegova građanska i ljudska prava, zaključak je tog priopćenja na koje je ministar policije Vlaho Orepić odgovorio javnom isprikom i obećanjem da će doći na ponovljeni koncert Svemira.

Komentari

komentara