Steven Van Zandt, poznat i kao Little Steven, je gitarist i jedan od osnivača Bruce Springsteenovog E Street Banda, radijski voditelj, društveni aktivist, novinar, povremeni uvodničar (The Huffington Post, The New York Times, Billboard) i glumac iz televizijskih serija »Sopranosi« (Silvio Dante, najbolji prijatelj Tonyja Soprana) i »Lilyhamer«.

Nakon što je s Bruceom Springsteenom i E Street Bandom krajem veljače okončao novozelandsku turneju, na ljubljanskim Križankama 5. srpnja održat će koncert pod okriljem Barley Artsa Claudija Trotte (stalni Bossov partner) u organizaciji Nomada i Simple Events na kojem će predstaviti svoj bend Little Steven and The Disciples of Soul. Cijena ulaznice za ovaj zanimljivi koncert je 47 eura. Je li ovo najava da će možda u Sloveniju ili Hrvatsku uskoro i Bruce Springsteen?

Podsjetimo Steven Van Zandt je osim što je vrsni gitarist, tekstopisac i aranžer i glazbeni producent. Producirao je između ostalog i dva najznačajnija albuma Brucea Springsteena »The River« (1979.) i »Born in the USA« 1984.) Vrhunac političkog djelovanja Stevena Van Zandta u cilju rušenja južnoafričkog aparthejda je kompilacijski album »Artists Against the Apartheid« iz 1985. godine na kojem su nastupili mnogi glazbeni velikani. Među ostalima i Miles Davis, Keith Richards, Bono, Bob Dylan, Lou Reed, Bruce Springsteen, Bobby Womack, Herbie Hancock, George Clinton, Peter Gabriel, Joey Ramone, Run DMC, Jackson Browne i Ringo Starr.

Zašto ste pored zavidne i ugledne pozicije gitarista Brucea Springsteena u E Street Bandu s vremenom osnovali i svoj Little Steven and the Disciples of Soul Band? Kako bi opisali glazbu koju pišete i izvodite sa vašim bendom?

– To je stara dobra rock glazba, kombinacija soul, blues, jazz rock i slične glazbe u kojoj dominantnu ulogu ima rock gitara. Na novom albumu »Soulfire« križa se čak pet glazbenih žanrova s tim da je rock ipak dominantan.

Opsesija politikom

Koliko je ta glazba drukčija od glazbe koju svirate u E Street Bandu?

– E Street Band je po mom mišljenju najveći rock bend na svijetu. U njemu sviramo Bruceovu glazbu, a u mom bendu – moju. Naravno da je poprilično različita, ali budući da sam već pedeset godina Bruceov prijatelj i četrdesetak godina u njegovom E Street Bandu postoje nenamjerne sličnosti i utjecaji. Vidi se da imamo iste glazbene korijene s tim da ja više naginjem soulu.

Zašto ste 1984. godine htjeli zauvijek napustiti E Street Band?

– U to vrijeme bio sam jako obuzet politikom i htio sam što više naučiti o svijetu i o sebi samom. Totalno sam se udubio u proučavanje svega toga. Privremeno sam dvije godine ranije napustio bend da bih sebe realizirao kao osobu, ali sam ostao kao producent Bruceovog albuma »The River«. Nakon nekog vremena opsesija politikom me je prošla i vratio sam se u bend ali i osnovao svoju grupu. I tako sam s E Street Bandom zajedno već desetljećima. Moj bend služi da mogu u potpunosti realizirati svoju glazbenu i umjetničku osobnost, graditi svoj glazbeni identitet, što iz razumljivih razloga nije moguće u E Street Bandu. S E Street Bandom dogodine najvjerojatnije idemo opet na turneju.

Dođite u Hrvatsku!

– U Hrvatsku? Zašto ne!

Bili ste politički i društveni aktivist. Ljudi se i danas sjećaju vaših borbi protiv aparthejda i rasizma. Koje su teme vašeg političkog i društvenog interesa danas?

– Danas nisam toliko jako zagrijan za politiku. U vrijeme 80-tih mlade ljude je općenito više zanimala politika i bavljenje zajedničkim stvarima nego danas. Mislim da je rock glazba odličan, za mene i najbolji medij za komunikaciju s ljudima o svjetskim i drugim problemima. Danas je politika svugdje i u svemu, htjeli mi to priznati i prihvatiti ili ne. Ali unatoč tome ne osjećam potrebu da nekome objašnjavam nešto. Ne osjećam potrebu ni da nekome objašnjavam tko je Donald Trump. On sam sebe svojim riječima i postupcima sam najbolje objašnjava! (smijeh) Uostalom da me više politika baš ne zanima vidi se i po tome što je »Suolfire« moj prvi album koji nije politički intoniran. S ovim albumom objašnjavam sebe ljudima. Većinu energije danas usmjeravam na očuvanje rock’n’rolla, jer rock je već neko vrijeme ugrožena vrsta. Tom cilju sam posvetio i svoju radio emisiju koja se emitira u preko sto zemalja. Umjetnost je iznad svih stvari koje nas dijele, od jezika, etničke pripadnosti pa nadalje, i sama po sebi je predivna zajednička osnova za sve nas, a glazba je od svih grana umjetnosti najuniverzalniji jezik.

Reuters

Imate li vi i Bruce identične poglede na politiku i život?

– Mislim da o mnogim stvarima razmišljamo vrlo slično. S tim da je on sada jako zainteresiran za politiku dok sam se ja »ohladio«. Naravno ne slažemo se uvijek u svemu. Pa ne slažu se u svemu ni ljudi u braku. A s njim sam u »braku« preko pedesetak godina (smijeh).

Luda vremena

Sa suprugom Maureen u braku ste već 35 godina. Koja je tajna dugog i sretnog braka?

– Tajna uspješnog braka je što manje biti zajedno. Hvala Bogu što postoje turneje (smijeh).

Čuo sam da je svećenik koji vas je vjenčao bio znameniti glazbenik Little Richard. Je li to istina i je li on stvarno u da davna vremena bio svećenik?

– Točno. On nas je vjenčao. Je li bio svećenik i imao ovlasti za to? On je pričao da jest i da nas može vjenčati. Tko će ga danas znati je li to istina ili ne. Bila su to luda vremena. Prošlo je od tada 35 godina i sad kad bolje promislim najvjerojatnije nisam zakonito u braku. Ali koga briga. Maureen i ja se divno slažemo i koga briga jesmo li u legalnom braku ili ne (smijeh).

Pedeset ste godina prijatelj s Bruceom Springsteenom i više od četrdeset godina ste u njegovom E Street Bandu. Što vas toliko veže zajedno?

– Da, već pedeset godina smo prijatelji i još i danas to prijateljstvo je veoma snažno. Mislim da ako je prijateljstvo duboko i iskreno s vremenom postaje sve veće jer ljudi s vremenom bolje upoznaju jedan drugog.

Je li lako raditi s Bruceom?

– Divno je s njim raditi na pozornici. Pogotovo danas! Sjajno se slažemo, zabavljamo, zezamo. No na samom početku nije bilo baš lako. S vremenom smo se malo po malo jako dobro uhodali…

Volim izazove

Zašto ste se osim kao glazbenik okušali i kao glumac u »mafijaškim« serijama »Sopranosi« i »Lilyhammer«?

2461669

– To je došlo nenadano, samo od sebe. Ponuđena mi je uloga u »Sopranosima« i prihvatio sam je. Činilo mi se zgodno, zabavno, zanimljivo. Nisam puno razmišljao. Rekao sam sam sebi zašto ne. Rekao sam im da nisam glumac, ali su rekli da jesam, da su me vidjeli na pozornici za vrijeme koncerata. (smijeh) Izgleda da sam bio dobar pa su me kasnije uzeli i za seriju »Lilyhammer«.

U seriji »Lilyhammer« niste samo glumac, već i producent, koscenarist i redatelj nekih epizoda?

– Nakon »Sopranosa« sam mogao birati. Zašto sve to? Volim izazove, volim se okušavati u čemu dotad nisam, a i perfekcionist sam. Volim sve stvari držati pod kontrolom.

Čista slučajnost

Zašto je ta televizijska serija toliko važna u televizijskom svijetu?

– Jer je bila prva serija koju je producirao Netflix. Od tada je Netflix izrastao u svjetskog giganta. Ponosan sam što sam bio u tom projektu. Ponosan sam i na »Sopranose« jer su na drukčiji način prikazivali mafiju.

I obje serije glumite mafijaše. Koliko se i po čemu razlikuju Silvio Dante iz »Sopranosa« i Frank The Fixer Tagliano iz serije »Lilyhammer«?

– Silvio Dante je bio najbolji prijatelj Tony Soprana, njegov savjetnik, »consigliere«. Bio je zadovoljan biti broj dva, odmah ispod bossa, odmah pored bossa. Nije želio biti mafijaški boss. Bio je jedini lik u seriji koji nije htio biti boss. Frank Tagliano je posve drukčiji. To me i privuklo. Uživao sam glumiti dva posve različita lika. Ljudska priroda je vrlo zanimljiva. Kad bolje promislim u svakom čovjeku podsvjesno se vjerojatno nalaze i Ghandi i Hitler. Užitak je glumiti ono što nismo.

U trećoj epizodi serije »Lilyhammer« imali ste redateljski debi, dok je istovremeno i Bruce Springsteen imao svoju prvu glumačku ulogu, malu ulogu vašeg starijeg brata Giuseppea. Što mislite o Bruceu kao glumcu?

– Bila mu je to stvarno prva uloga. To je bila posljednja epizoda treće sezone. Fantastičan je kao glumac, no nije ni mogao biti loš jer sam mu ja bio redatelj. Napokon sam ja bio Boss Bossu (smijeh).

I »Spopranosi« i »Lilyhammer« su serije o mafiji. Zašto ste dosad glumili samo u mafijaškim serijama?

– Uspjeh »Sopranosa« je vjerojatno potaknuo stvaranje serije »Lilyhammer«. U obje serije je mafija prikazana na drukčiji način i to je privuklo gledatelje. Ja te uloge nisam tražio. Ponuđene su mi. Mislim da je činjenica da sam dosad bio samo mafijaš čista slučajnost. Obećajem da ću se popraviti…

 

Komentari

komentara