Otprilike godinu dana nakon što je u društvu sjajnog glazbenika Livija Morosina objavio album »Hereza«, Valter Milovan iliti Maer, istarski pjesnik, glazbenik i znanstvenik – docent talijanistike na Filozofskom fakultetu u Puli, iznova se javlja jednim zanimljivim zajedničkim radom.

Ovog je puta to »Žuti bog«, projekt koji na jednom mjestu uključuje Maerov samostalni album, knjigu kratkih priča kojih je autor Želimira Periš te tridesetak fotografija Zvonimira Perića, nagrađivanog fotografa.

Spoj književnosti, glazbe i fotografije djeluje skladno, na trenutke i razigrano, posebno kad je riječ o glazbi i fotografijama, dok su priče Želimira Periša uglavnom pomalo gorkaste te poprilično društveno kritične. Njegovi poetsko-prozni izvadci iz svakodnevice ili prošlosti čitatelju su predstavljeni kroz kratke i jednostavne priče ne duže od 5-6 stranica. Ispričane su na razne načine – najčešće u muškom rodu, ali i u prvom ženskom licu jednine; na književnom hrvatskom jeziku, ali i uz korištenje istarskog dijalekta, kao i talijanskog jezika; direktno i jasno, ali i kroz oblik groteske i apsurda.

Raznolike poput izraza i pristupa su i teme koje se kreću od, primjerice, slike teškog života žene u prošlosti pa do sjećanja na djetinjstvo, a u najvećem broju slučajeva kritički su nastrojene prema sadašnjosti s očitim porukama, posebno u odličnoj »Otok bio«, o tome kako je prošlost bila bolja.

Posveta Suncu

Maerov glazbeni doprinos »Žutom bogu« (suncu) pun je pozitivnog ozračja i mahom veselih razigranih i rasplesanih ritmova ostvarenih, za razliku od sjajne »Hereze«, dominacijom akustičnih ili električnih gitara kojima ugodnu podlogu stvaraju klavijature ili sintesajzer s dodatkom elektroničkog ritma ili raznih udaraljki. Tako je već uvodna »Ljetna pjesma II« iznimno ugodna za slušanje i uspješno prenosi ljetno raspoloženje u kojem je »svijet ljepši iza tamnih naočala«.

Taj lagani neobavezni swing ritam ljetnog ozračja osjeća se i u nježno plesnoj temi »U većoj shemi stvari« da bi potom uz gostovanje Slavka Kalčića u odličnoj »Čabrunići buona gente« zaživio uz dijalekt tog kraja pravi istrijanski alter country s blagim dodacima western ugođaja, a jazzy nježna i tiha, a opet dovoljno plesna za uživanje u pokretu »Biancaluna«, obrada je istoimene pjesme talijanskog kantautora Gianmarije Teste. Dodire s talijanskim autorima Maer ostvaruje potom i kroz starinski valcer teme »Buonanote Fiorellino« Francesca De Gregorija.

»Kurbin pir« i naslovom i tekstom i glazbom vuče k rock funk žestini idealnoj za kritiku hrvatske političke hrvatske scene, i to ne samo ove danas. »Žuti bog« je posveta snazi i moći Sunca s namjernim naglašavanjem sićušnosti čovjeka u Svemiru (»Mi tako smo pod tobom mali, samo trun prašine, što ne zna svoje ime«), a ponajbolji trenutak albuma, pjesma »Kako biti normalan u zemlji di svi svire country« kroz alt country okvire prenosi mišljenje o suvremenom čovjeku i društvu (»Distanca je prava stvar – ništa joj drugo nije par«), uz nepristajanje na poraz i želju da se i u takvom svijetu pronađe ljepota »jer samo malo sunca triba da se iz sive rode boje«.

Dva instrumentala

Iznimno je dobra i pjesma »Stari« koja uz melankolične i pune tuge zvukove gitare prati izvrsne stihove o starosti koja čovjeka tjera u beznačajnost – »On je slab i umrijet će, i nitko se neće zabriuti, nikoga neće dirnuti.«

Svemu spomenutom Maer dodaje i dva instrumentala – »Yellow god« kojim dominiraju gitare i naglašeni jednolični udari bubnja te završnu »Waiting for Herb« koja kroz žubor vode i starinski brass band iz doba ludih dvadesetih zaokružuje cjelinu »Žuti bog«, još jednu glazbenu priču kojom je Valter Milovan Maer, po vlastitim riječima, pokušao dati »drugačije poglede i čitanja na neke od pjesama koje su bile i na albumu koji je napravio s Liviom Morosinom.

– Jedna je (»Lažemo se«) izgubila svu dramu i puno je vedrija, druga ima novi tekst i melodiju, ali se prepoznaje neka poveznica, treća, ona instrumentalna »Mukalba« ovdje ima tekst i to je naslovna Žuti bog… I tako redom, igra iskrivljenih ogledala, uz par obrada, instrumentala i sasvim dovoljno novih pjesama, rekao je Milovan.

Biografija Valtera Milovana

Valter Milovan rođen je 1975. godine u Puli, a iza njega je niz objavljenih knjiga i CD-a. Diplomirao je romanistiku, doktorirao iz talijanistike na temu »Život i smrt (u) Piera Paola Pasolinija«. Tajnik je Znanstvene udruge Mediteran koja se pod vodstvom akademika Gorana Filipija, bavi prikupljanjem dijalektalne građe i publikacijom lingvističkih atlasa za Istru i Kvarner.

Komentari

komentara